• wallpaperi

• o nama

• novosti

• kontakt

• narudžba

• početna

Srđa Orbanić,

Zaboravljena Istra: zemljopisna i rudinska imena hrvatske Istre

ISBN: 978-953-255-022

BROJ STRANICA: 792

UVEZ: Tvrdi s ovitkom

GODINA IZDANJA: 2013

CIJENA: 490,00 kn

INTERNET CIJENA: 490,00 kn

SAŽETAK

Geografska imena ili toponimi jesu vlastita imena različitih fizičko-geografskih i socio-geografskih objekata u prostoru. Oni su nositelji jezičnih i izvanjezičnih podataka o povijesti naroda koji su u prošlosti živjeli na prostoru današnje Istre. Toponimi pokazuju znatno veću jezičnu otpornost od drugih riječi te svojim "okamenjenim" likovima pouzdano svjedoče o etnojezičnoj simbiozi Hrvata s raznim jezičnim zajednicama s kojima su tijekom povijesti dolazili u dodir. Povrh toga, sva su ta imena nositelji identiteta svojih imenodavaca i odražavaju jezično-povijesni i kulturno-socijalni kontekst u kojem su nastala te se iz njih iščitavaju stariji jezični slojevi i zaboravljeni postupci i razlozi imenovanja.
Istra je s tog stanovišta zanimljiva zbog svoje reljefne raznolikosti, iz koje proizlazi obilje raznorodnoga zemljopisnog nazivlja, specifičnoga rubnog položaja na razmeđi slavenskog, romanskog i germanskog kulturnog kruga, zbog čega su migracije iz i u ove krajeve bile česte i obilne, te zbog prožimanja različitih jezičnih sustava. Upravo su izvanjezične okolnosti u najvećoj mjeri utjecale na današnje vrlo složeno jezično stanje u kojemu prežitci velike jezične starine supostoje s najnovijim jezičnim inovacijama.
Zabrinjavajuća je činjenica da se izvorni jezik i izvorna imena u Istri gube zbog njezine postupne urbanizacije i depopulacije ruralnih prostora. Uskoro nećemo imati koga pitati kako se što zvalo. Jezikoslovac Petar Šimunović je s pravom istaknuo da zemljopisna imena pripadaju hrvatskim najugroženijim spomenicima. Radi se uglavnom o toponimima pojedinih predjela namijenjenih agrarnoj valorizaciji. Stanovništvo koje ih koristi je sve starije i malobrojnije, a mlađe stanovništvo gubi neposredan kontakt čak i sa svojom privatnom imovinom, koja se zapušta i prepušta prirodnoj sukcesiji biljnoga pokrova. Ruralni krajolik stubokom se preobražava, obradive površine zamjenjuje makija te manji šumarci. Putovi, ta kapilarna prometna infrastruktura, zarastaju, pa je dostupnost brojnih predjela sve manja. U situaciji kada su na topografskim i pomorskim kartama brojna geografska imena zabilježena pogrešno, na nekim kartama određeni toponimi čak i u više likova, sasvim je izgledno da će taj dio istarskog jezičnog blaga iščeznuti. Višedesetljetno korištenje takvih "pogrešnih" geografskih imena pridonijet će njihovoj uvriježenosti i s time postati dio novoga jezičnog sloja unutar kojega se neće smatrati nikakvom pogreškom. Stoga je naša hrvatska nematerijalna baština u Istri deset puta ugroženija od materijalne.
Upravo zato, vodili smo se mišlju da imena istarskih topografskih objekata treba sačuvati od zaborava jer su dio istarske duhovne baštine koja nestaje naočigled. Sve je manje prirodne supstance ljudi koji se njome služe u svakodnevnom životu.
Imena prikupljena u ovoj knjizi baština su i materijalne i duhovne kulture Istre, i u tome je važnost i značaj izdavanja ove knjige za budućnost. Knjiga je svojim metodološkim pristupom novum, prvo djelo ove vrste u kulturnoj povijesti istarske geografske regije. Nastala je da posvjedoči društvenu, jezičnu i socijalnu prošlost i sadašnjost kako se one ne bi zaboravile, već sačuvale za sva buduća vremena kao kulturna, jezična i socijalna povijest istarskog poluotoka.




SADRŽAJ KNJIGE MONOGRAFIJE

Uvodno pojašnjenje

Toponomastika je interdisciplinarna znanost koja od istraživača, uz lingvistička zahtijeva geografska i historiografska znanja te upućenost u gospodarske prilike određenoga razdoblja. Naime, s obzirom na to koji su objekti imenovani, može se zaključivati o kolektivnom sustavu vrijednosti u nekom vremenu. Usto, analiza i poznavanje toponimije izuzetno su značajni za praćenje promjena pejzažne slike, funkcija i značenja nekog prostora.
Autor Srđa Orbanić upozorava na iščezavanje mnogih zemljopisnih i rudinskih imena te na potrebu njihova zapisivanja, ukazuje na slojevitost hrvatske toponimije u Istri te definira toponime, mikrotoponime i toponimiju kao sustav.
Dijakronijskom, semantičkom i strukturnom analizom autor je pokušao odgovoriti na pitanja koje su semantičke skupine toponima najzastupljenije, koji tvorbeni modeli dominiraju i koliko su stari istarski toponimi.

Inventar toponima

Popis toponima i mikrotoponima (62.354, odnosno jedan toponim svakih 50 metara u stvarnom prostoru) prikazuje razmještaj i organiziranost toponima po katastarskim općinama u Istri, čime se istarska toponimija ponajprije opisuje kao sustav u kojem je bitno prikazati kako su toponimi organizirani da bi jednoznačno označivali pojedinačne zemljopisne objekte. Popis također pokazuje koje su izvanjezične sadržaje ljudi smatrali bitnima za imenovanje te, s obzirom na podrijetlo toponimijske osnove, kojim su jezičnim, a usto i kulturnim, političkim i gospodarskim utjecajima bili izloženi.

Socio-geografski i povijesno-demografski opis katastarskih općina

Smještena u najneposrednijoj blizini zapadnoeuropske civilizacije s jedne i na rubu drugačijeg kulturnog miljea s druge strane, Istra ima zavidnu povijest, ispisanu na raskrižju putova triju velikih europskih kultura – slavenske, romanske i germanske. Tisućljetna politička posezanja, neprestane napetosti i podjela ovoga nevelikog prostora između različitih država i političkih utjecaja dominantnih europskih sila presudno su utjecali na specifičnost života i raznorodnost kulturnih utjecaja na istarskom poluotoku, preko kojega su od prapovijesnih vremena vodili putovi s Mediterana u srednju Europu, odnosno u područje Panonije i obrnuto.
U ovoj je knjizi od Kastva (Liburnije) preko masiva Učke – Umag do rta Prtemanture, držimo najvećoj monografiji istarskog prostora, povijesno opisana svaka od 197 istarskih katastarskih općina.
Opisi pojedinih katastarskih općina teže stoga jačanju svijesti o bogatstvu, raznolikosti i iznimnoj vrijednosti istarske kulturne baštine proizišle iz tih raznorodnih kulturnih utjecaja.

Kartografski prikazi

Svaka je istarska mikroregija i katastarska općina prikazana ikoničkim modelom određenih vanjskih i unutrašnjih obilježja prostorno vezanih i položajno određenih objekata kako bi čitatelj dobio što bolju predodžbu prostorne stvarnosti.

Fotodokumentacija

Za svaku je katastarsku općinu prikupljena, snimljena i obrađena bogata fotodokumentacija, iz koje je za objavu odabrano 1.140 fotografija.

Abecednik

Nakon inventara toponima donosi se abecednik toponimijskih apelativa. U njemu se uz toponimijski apelativ nalazi broj stranica koji pokazuje smještaj toponima po katastarskim općinama. Tako organiziran abecednik omogućava čitatelju brzo dobivanje odgovora na konkretno toponomastičko pitanje

Literatura

Opsežan popis literature donosi svu važniju domaću i inozemnu, ponajprije toponomastičku, literaturu.

METODOLOGIJA PRIKUPLJANJA GRAĐE

Građa za ovaj inventar izlučena je iz povijesno-toponomastičkih studija i monografija, čiji je popis na kraju knjige, te iz kartografskog materijala.
Izlučivanje je započeto s karata u mjerilu 1:100.000 u izdanju Topografskog ureda carsko-kraljevskog Vrhovnog stožera iz Beča, Vojnog geografskog instituta iz Milana te Vojno-geografskog instituta iz Beograda i Hidrografskog instituta ratne mornarice iz Splita, tiskanih između 1872. i 1973.
Taj početni inventar nadopunjen je zemljopisnim imenima izlučenim s topografskih karata u mjerilu 1:25.000 u izdanju Vojno-geografskog instituta iz Beograda (36 listova za područje Istre), tiskanih sedamdesetih godina prošlog stoljeća, te zemljopisnim imenima s karata u mjerilu 1:5.000 u izdanju Državne geodetske uprave (360 listova za područje Istre), nastalih do 1978. godine.
Svi rečeni kartografski prikazi (višebojni otisak na papiru i digitalizirani listovi) proizišli su iz točne i cjelovite izmjere topografskih objekata, s brojnim informacijama o mjesnim prilikama prikazanog područja, koje se odnose na naselja, prometnice, vode, vegetaciju, oblike reljefa i granice teritorijalnih područja, i na njima su svi topografski ili općegeografski objekti prikazani s jednakom važnošću.
Izlučena zemljopisna imena katalogizirana su po katastarskim općinama (stanje 1910.), aplicirajući slijepu kartu s ucrtanim katastarskim općinama na navedeni kartografski materijal.
U bazu su unesena sva imena za sve zemljopisne objekte, bez obzira na moguća ponavljanja, dakle i homonimna zemljopisna imena koja su se unutar iste katastarske općine odnosila na različite zemljopisne referente.
Ta je građa revidirana koristeći podatke prikupljene iz raspoložive literature i tijekom terenskih istraživanja, te je tako dobiven početni inventar od 12.340 zemljopisnih imena.
Početnu baza nadopunjena je izlučivanjem rudinskih imena iz katastarskih planova u mjerilu 1:1.000 i 1:2.000, izrađenih u razdoblju od 1896. do. 1974. godine, te pretraživanjem središnje baze postojećih katastarskih podataka Republike Hrvatske koja se vodi u Središnjem uredu Državne geodetske uprave pomoću preglednika katastarskih podataka za istarske katastarske općine. Na pregledniku je pretraženo 120.000 stranica i baza je nadopunjena s 50.000 rudinskih imena.
Tako je dobiven popis od 62.354 zemljopisnih i rudinskih imena podijeljenih u 197 katastarskih općina. Uzevši u obzir iskustva iz dosadašnjih istraživanja, ovakva sistematizacija dobar je način prezentacije kompleksnog toponomastičkog sustava kakav je Istra.