|
Miroslav Bertoša
Miroslav Bertoša (1938.), redoviti profesor (u trajnome zvanju) na Filozofskom fakultetu u Puli, znanstveni savjetnik u trajnome zvanju i nekadašnji upravitelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci i Radnoj podru žnici u Puli.
Doktorsku disertaciju obranio je godine 1981. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1990. izabran je za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za društvene znanosti (ponovno potvrđen godine 2000.).
Glavno područje njegova znanstvenog zanimanja obuhvaća arhivsko istraživanje gospodarskih, društvenih, etničkih, migracijskih, kolonizacijskih i kulturno-antropoloških pojava u Istri (posebice u njezinome mletačkom dijelu) od konca XV. do konca XVIII. stoljeća. Također se bavi se proučavanjem i kritičnim vrednovanjem istarske historiografske baštine XIX. i XX. stoljeća, te metodologijom znanosti o povijesti i novim interdisciplinarnim, multidisciplinarnim i transdisciplinarnim pristupima proučavanju povijesne zbilje prošlih stoljeća. Napose prati kretanja u avangardnoj francuskoj «školi analista» ( L'Ecole des Annales ).
Usavršavao se u Italiji i Francuskoj, te nastupio na mnogim znanstvenim skupovima u zemlji i u inozemstvu. Više od trideset godina istraživao je u arhivima i bibliotekama u Veneciji, Trstu, Udinama, Firenzi, Loretu, Rimu (Vatikanski arhiv) i Parizu. Poznaje i domaće arhive, napose one u Istri, Rijeci i Zagrebu. Član je Društva za hrvatsku povjesnicu, Soci é té de D é mographie Historique u Parizu, Societ a Italiana di Demografia Storica (Roma-Bologna-Firenze), Povijesnog društva Istre, Zgodovinskog društva za južno Primorsko; bio je član Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Programskog odbora za organizaciju Prvoga kongresa hrvatskih povjesničara. Član je uredništva Akademijinih edicija "Starine" i glavni urednik "Problema sjevernoga Jadrana".
Uz redoviti rad na Filozofskome fakultetu u Puli, održava predavanja iz Metodologije znanstvenoga rada (humanističkih znanosti) na Hrvatskim studijima u Zagrebu, a povremeno predaje i na poslijediplomskom i doktorskom studiju Informacijskih znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zadru.
God. 1994.-1996. bio je član Hrvatske komisije za suradnju s UNESCO-om, a od 1994. do 1998. i član Nacionalnoga vijeća za visoku naobrazbu. Dugogodišnji je član Matičnog povjerenstva za područje humanističkih znanosti – polje povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, znanosti o umjetnosti, etnologije i antropologije (od 1995. do 1999. te od 2001. do danas). Od 1995. do konca 1998. djelovao je u diplomaciji i bio prvi generalni konzul Republike Hrvatske u Trstu.
Za svoj je rad nagrađen u nekoliko navrata, a godine 1994. odlikovan je Drž a vnom nagradom za znanstveni rad "Bartol Kašić" .
|
